Više od 40 godina monitoring šumskih ekosustava
ICP Forests (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests) predstavlja jedan od najvažnijih stupova zaštite prirode u Europi. Osnovan 1985. godine kao odgovor na masovno sušenje šuma u srednjoj Europi, program je evoluirao u sveobuhvatan sustav koji danas prati utjecaj klimatskih promjena i onečišćenja na zdravlje šuma.
Hrvatska je dio ovog globalnog sustava od 1987. godine, čime je postala članica međunarodne mreže od 42 zemlje koja koristi usklađene metode uzorkovanja i analize propisane ICP Forests Priručnikom. To nas čini dijelom jednog od najvećih biomonitoring programa na svjetskoj razini.
Globalni značaj i standardizacija
Program je jedinstven u svijetu zbog svoje međunarodne standardizacije. Sve 42 zemlje članice koriste usklađene metode uzorkovanja i analize što omogućava usporedbu podataka na europskoj i svjetskoj razini. Prvi zapisi o propadanju šuma vezani su za propadanje obične jele (Abies alba Mill.) - prvo intenzivno sušenje zabilježeno je 1900. godine kraj Ogulina u Hrvatskoj.
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, sušenja velikih razmjera različitih, gospodarski važnih vrsta drveća u Europi dala su povoda za osnivanje modernog programa motrenja. Za razliku od do tada zabilježenih pojava lokalnog karaktera, "novo propadanje šuma" imalo je progresivan i ireverzibilan karakter. Zračno onečišćenje izdvojeno je kao "novi" čimbenik stresa, iako su postojala oprečna mišljenja o mehanizmima njegovog djelovanja.
Struktura motrenja: Razina 1 i Razina 2
Projekt se provodi na dvije razine koje omogućuju precizan uvid u stanje šuma:
Razina 1 (Sustavna mreža): Obuhvaća približno 6.000 ploha širom Europe. Na ovoj razini vrši se godišnja procjena stanja krošanja na oko 100.000 stabala, pružajući podatke o prostornim i vremenskim promjenama. U Hrvatskoj se kontinuirano prate stanja na oko 2.000 stabala svake godine sa razmakom od 16 km između točaka motrenja, što omogućava nacionalnu pokrivenost sa standardiziranim godišnjim motrenjima. Ključnu ulogu ima vizualna procjena oštećenosti krošanja koja se vrši na osnovu defolijacije (gubitka lišća/iglica), diskoloracije (promjene u boji krošanja) i specifičnih ozljeda (bolesti, insekata, mehaničkih oštećenja).
Razina 2 (Intenzivno motrenje): Provodi se na odabranim plohama radi dubljeg razumijevanja uzročno-posljedičnih veza. Ovdje se prikupljaju podaci o kvaliteti zraka, taloženju iz atmosfere, kemijskom sastavu tla, fenologiji i bioraznolikosti. U Hrvatskoj se podaci prikupljaju na sedam ploha Razine 2, uključujući važne lokalitete kao što su Vrbanja i Jastrebarski lugovi. Ove plohe omogućavaju dubinski uvid u procese degradacije šuma kroz kemijsku analizu tla, praćenje padavina i biološke parametre.
Ključni znanstveni doprinosi
Kroz četiri desetljeća rada, ICP Forests je dokazao da:
Politike zaštite okoliša djeluju: Europske mjere su značajno smanjile zračno onečišćenje i opterećenje ekosustava. Procjena se vrši prema jedinstvenim europskim standardima što omogućava usporedbu podataka između različitih država i kontinuirano praćenje trendova.
Šume su pod novim stresom: Podaci pokazuju da šume prelaze iz stanja nedostatka dušika u stanje ograničene opskrbljenosti fosforom i kalijem, što je ključno za planiranje budućeg gospodarenja. Ove nove spoznaje omogućavaju adaptivno upravljanje šumskim resursima u doba klimatskih promjena.
Znanstvena suradnja: Program godišnje zaprimi preko 70 zahtjeva za podacima od strane znanstvenika unutar i izvan mreže, što čini podatke dostupnima za brojna istraživanja i procjene utjecaja različitih čimbenika stresa na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
Zakonska regulativa i međunarodne obveze
Program motrenja oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj reguliran je sa dva ključna pravilnika: Pravilnik o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (NN 54/2019) i Pravilnik o načinu prikupljanja podataka (Narodne novine 129/06). Od 2007. godine Program se odvija prema ovim pravilnicima koji reguliraju način prikupljanja podataka, mrežu točaka, vođenje registra i uvjete korištenja podataka.
Hrvatska je, kao članica UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP), obvezana izvršavati Program ICP Forests. Značaj ovog motrenja potvrđen je uvrštavanjem u Zakon o šumama 2005. godine. Kroz Program se prate promjene zdravlja šuma u vremenu, procjenjuju utjecaji različitih čimbenika stresa, prikupljaju se standardizirani podaci na europskoj razini i omogućava se usporedba sa drugim državama.
Metodologija i standardizirane procedure
Program koristi jedinstvene, standardizirane metode koje omogućavaju konzistentnost podataka kroz godine, usporedivost sa drugim državama, valjanost rezultata i objektivnost procjena. Sve osobe koje provode monitoring redovito se obučavaju kako bi se osigurala kvaliteta prikupljenih podataka. Metodološke procedure su detaljno definirane kako bi se osigurala jednakost i ponovljivost mjerenja na svim točkama monitoring mreže.
Naši stručnjaci aktivno sudjeluju i predsjedaju ekspertnim skupinama ICP Forests, čime direktno utječu na razvoj europskih standarda motrenja i doprinose znanstvenom napretku u razumijevanju šumskih ekosustava.
40 godina ICP Forests: Kontinuirano motrenje šumskih ekosustava
Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) obilježava 40 godina sustavnog rada. Osnovan 1985. godine u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP), program je postao nezaobilazan izvor podataka o stanju šuma u Europi i šire.
Danas, s fokusom na nove izazove poput klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, ICP Forests nastavlja pružati znanstvenu podlogu za politike zaštite okoliša, osiguravajući zdraviju budućnost za naše šume.
Saznaj više »
Vizija za budućnost (2026. i dalje)
U današnje vrijeme, ICP Forests nije samo program za praćenje onečišćenja. On je postao ključna infrastruktura za razumijevanje nekoliko kritičnih pitanja za budućnost:
Pohrane ugljika u šumama: Program pruža podatke ključne za razumijevanje uloge šuma kao spremnika ugljika kao odgovora na globalno zatopljenje i potrebu za blagajnim ugljika.
Oporavak šumskih ekosustava: Praćenje oporavka nakon desetljeća izloženosti kiselim kišama i drugim antropogenim stresorima.
Održivo gospodarenje: Razvoj strategija za održivo gospodarenje u uvjetima neizvjesne klime, gdje su adaptivne mjere neophodne za osiguranje budućnosti šuma.
Registri i podaci
Središnji popis ovlaštenih osoba
Popis ovlaštenih osoba za prikupljanje podataka na mreži točaka Razine 1 dostupan je u PDF formatu. Ovlaštene osobe sudjeluju u prikupljanju podataka u skladu sa zakonskom regulativom i metodološkim uputama. Sve osobe redovito se obučavaju i certificiraju kako bi se osigurala kvaliteta i konzistentnost prikupljenih podataka.
Preuzmi popis ovlaštenih osoba »